Tko je u životu zadovoljniji? Ponizan, ponižen ili bahat? – Istraživanja konstrukta poniznosti

Posted 23/03/2017

Poniznost predstavlja osobinu koja u psihologijskoj teoriji i praksi još uvijek nije dovoljno dobro definirana. U hrvatskim rječnicima pod poniznost mogu se pronaći riječi poput loše viđenje sebe i vlastite važnosti, suprotnost aroganciji i asertivnosti. Reakcije na riječ ponizan su snažne jer je se povezuje s pogrešnim vjerovanjem da biti ponizan znači podcjenjivati (čak i prezirati) samoga sebe i svoje sposobnosti. No biti ponizan zapravo znači biti svjestan i realističan po pitanju sebe i svojih sposobnosti, ali nipošto smatrati se manje vrijednim ili bezvrijednim. Istinski ponizna osoba može imati savršeno točnu procjenu svoje vrijednosti, sposobnosti i vještina – ona im samo ne pridaje puno pažnje, nije opčinjena sama sobom niti misli da je zbog njih kao živo biće manje ili više vrijedna (Tangney, 2009). Ona se ne sastoji u tome da lijepi ljudi pokušavaju vjerovati da su ružni, a pametni da su glupi, već ostavlja prostor da ljudi procijene sebe i svoje talente bez straha, te da s istom iskrenošću, procijene i one svoga susjeda. Upravo zato je poniznost suprotna aroganciji. Arogantnim ljudima teško padaju kritike, imaju se potrebu braniti i pravdati i nisu realistični u procjeni samih sebe (Rowatt, Ottenbreit, Nesselroade, & Cunningham, 2002). Osim toga, arogantni ljudi često razmišljaju o sebi, a rijetko o drugima pa je manje vjerojatno da će doprinijeti grupnoj dobrobiti ili da će biti voljni staviti druge prije sebe, dok je to kod poniznosti obrnuto. Upravo zbog toga, poniznost se u raznim istraživanjima povezuje s kvalitetnijim odnosima s drugim ljudima i s opraštanjem. U skladu s tim, istraživanja u svijetu, ali i u RH pokazuju kako poniznost doprinosi većem zadovoljstvu životom (Mehulić, 2016).

Novija istraživanja pokazuju da u poniznosti ima štošta korisno i pozitivno, no istraživanje poniznosti je komplicirano. Prije svega, brka je se s osobinama poput skromnosti, iskrenosti, poštenja i izbjegavanja pohlepe, iako je ona zapravo preduvjet za takva ponašanja (Wright, Nadelhoffer, Ross, & Sinnott-Armstrong, 2015).

Nov način života i evolucija društva neminovno nas suočavaju sa sve većim izazovima svakodnevnice i sve većim očekivanjima koja se stavljaju pred nas, a poniznost se pokazala kao važan resurs u suočavanju s tim promjenama. Ona je u podlozi niza socijalnih procesa poput uspostavljanja kvalitetnijih odnosa, lakšeg rješavanja konflikata i bržeg opraštanja, usmjerenosti na druge, a doprinosi dobrobiti grupe i efikasnoj razini samokontrole (Tangney, 2009). Poniznost je bitna i za tjelesno i mentalno zdravlje jer smanjuje pretjerano razmišljanje o samome sebi i frustraciju zbog ovisnosti o tuđim reakcijama, koji mogu biti rizični faktor za srčane i druge bolesti. Poniznost, s naglaskom na razumijevanju i prihvaćanju vlastitih ograničenja, utječe čak i na područje savjetovanja i psihoterapije. Kroz orijentaciju prema učenju, profesionalnom i osobnom razvoju, ona može spriječiti nastanak nezdrave profesionalne arogancije.

Literatura

Mehulić, J. (2016). Validacija upitničke mjere konstrukta poniznosti (p. 0). Neobjavljen rad za Natječaj za Rektorovu nagradu za individualni znanstveni i umjetnički rad. Retrieved from http://www.unizg.hr/rektorova/upload/Validacija%20upitnicke%20mjere%20konstrukta%20poniznosti%20-%20Mehulic%20-%20Izvjestaj%20za%20Rektorovu.docx

Rowatt, W. C., Ottenbreit, A., Nesselroade, J., K. P., & Cunningham, P. A. (2002). On being holier-than-thou or humbler-than-thee: A social psychological perspective on religiousness and humility. Journal for the Scientific Study of Religion, 41, 227–237.

Tangney, J. P. (2009). Humility. In S. J. Lopez & C. R. Snyder (Eds.), Oxford handbook of Positive Psychology (pp. 483–490). New York, Sjedinjene Američke Države: Oxford University Press.

Wright, J. C., Nadelhoffer, T., Ross, L., & Sinnott-Armstrong, W. (2015). Be it ever so humble: An updated account and measurement for humility. Self & Identity.

Jasmina Mehulić

Jasmina Mehulić je studentica diplomskog studija psihologije i preddiplomskog studija sinologije. Poniznost istražuje pod mentorstvom doc.dr.sc. Margarete Jelić za što je i dobila Rektorovu nagradu Sveučilišta u Zagrebu za individualni znanstveni i umjetnički rad.