S faksa na posao: Savjeti za pisanje životopisa i povećanje vjerojatnosti zaposlenja
Prijavljivali ste se na stipendije, studentske razmjene ili poslove, a niste dobili pozitivan odgovor? Ili uopće niste dobili odgovor? Shvatili ste da diploma nije dovoljna za pronalazak posla i ne znate što još možete napraviti kako bi si povećali šanse za zaposlenje?
Mnogi studenti tijekom svog školovanja ostanu zakinuti za važne informacije o tome za koju vrstu posla će po stjecanju diplome biti osposobljeni, za što mogu konkurirati i na koje se natječaje mogu prijavljivati, kako sastaviti kvalitetan životopis te motivacijsko pismo koje će potencijalni poslodavci zamijetiti, kao i kako se pripremiti za predstojeći intervju za posao. Iako su teorijska znanja stečena tijekom fakultetskog obrazovanja važna za dobar učinak na radnom mjestu, ona nisu nužno dovoljna za sam postupak dobivanja željenog posla.
Pa kako zapravo izgleda proces selekcije iz gledišta poslodavaca? Potencijalni poslodavci u početku selekcijskog procesa rade analizu svakog radnog mjesta unutar tvrtke te određuju kakav bi trebao biti idealan zaposlenik za pojedino radno mjesto. Kada se otvori potreba za novim zaposlenikom, otvara se natječaj za određeno radno mjesto te se, prema analizi radnih mjesta, definiraju određeni minimalni kriteriji kojima bi idealan kandidat trebao udovoljavati, kao i dodatne kompetencije koje bi trebao imati kako bi bio uspješan na novom radnom mjestu.
Prilikom odabira kandidata, prvi korak od strane poslodavca je pregledavanje životopisa, što je ujedno i najčešće korištena metoda pri odabiru zaposlenika. Kao i prilikom upoznavanja uživo, budući poslodavci stvaraju dojam o kandidatima na temelju životopisa u svega nekoliko sekundi (Oostrom, Van Toorenburg, & Pollet, 2015) te je stoga potrebno istaknuti vlastite kompetencije kojima se potvrđuje udovoljavanje zadanim kriterijima. Stečeno obrazovanje, kao i prethodno radno iskustvo koje je u skladu s traženim kriterijima, direktno su povezani s većom vjerojatnošću uključivanja u daljnji krug selekcije (Tsai, Chi, Huang, & Hsu, 2011) te ih je stoga nužno navesti prilikom pisanja vlastitog životopisa. No, osim navedenog, na poslodavce značajan dojam ostavljaju i brojni detalji koji se na prvi pogled možda ne čine toliko značajni, poput neformalne e-mail adrese, priložene slike kandidata, cjelokupnog izgleda životopisa, pravopisnih pogreški i sl. (Thoms, McMasters, Roberts, & Dombkowski, 1999). Ovi detalji nisu nužno vezani uz radno mjesto za koje se osoba prijavljuje, no mogu ostaviti loš dojam o osobi koji tada smanjuje šansu za uključivanje u daljnji proces selekcije.
No, važno je napomenuti kako je dobar životopis samo prvi korak u prijavi za željeno radno mjesto te ga je svakako potrebno potkrijepiti dobrim dojmom na razgovoru za posao, kao i cjelokupnim odnosom prema procesu selekcije u kojem osoba sudjeluje.
Literatura
