Gdje se skrivaju žene? Nedovoljna zastupljenost žena u STEM-u (Science, Technology, Engineering & Mathematics)

Posted 23/03/2017

In Psihologija na poslu, Psihologija u svakodnevnom životu

Jeste se ikad zapitali kako odabiremo srednju školu, studij ili posao koji je prikladan za nas? Što nas sve usmjerava na putu od osnovne škole do konačnog odabira zanimanja? Što nas je dovelo do odabira baš tog zanimanja? I što je sve djelovalo na nas da određena zanimanja niti ne uzimamo u obzir za razmatranje?

Iako su žene prisutne velikim udjelom na tržištu rada i dalje su nedovoljno zastupljene u zanimanjima iz područja prirodoslovlja, tehnologije, inženjerstva i matematike (National Science Board, 2016) . To područje je poznato pod akronimom STEM (Science, Technology, Engineering and Mathematics) i predstavlja društveno te gospodarski važna područja zanimanja. Postoje neka STEM područja u kojima žene danas imaju sve veću zastupljenost poput različitih grana biologije i matematike, međutim, u područjima poput fizike, inženjerstva i računalnih znanosti i dalje su izrazito podzastupljene u odnosu na udio koji čine u ukupnom stanovništvu (National Science Board, 2016) . Diljem svijeta pokrenuti su brojni intervencijski programi i organizacije kojima je cilj povećati interes i sudjelovanje žena u tim područjima (vidi EQUALS, Sisters in Science, Find Your Wings, Taking Your Place, Girls Who Code i sl.). Međutim, unatoč uloženim brojnim naporima broj žena u STEM-u se unazad desetak godina nije bitno promijenio niti se predviđa da će se u skorije vrijeme taj trend promijeniti (National Science Board, 2016) . Zbog navedenog, zanimljivo pitanje je što je to u pojedinim STEM zanimanjima da istovremeno odbija žene, a privlači muškarce?

Prvotno se vjerovalo kako su žene manje zastupljene u STEM zanimanjima zbog lošije izvedbe i postignuća u školskim predmetima iz prirodoslovlja i matematike. Međutim, danas su djevojčice jednako uspješne kao i dječaci ili čak nadmašuju dječake u većini školskih predmeta, uključujući one iz prirodoslovlja i matematike (Mullis, Martin, & Loveless, 2016) . Unatoč podjednakoj uspješnosti u tim područjima, djevojčice i dalje znatno rjeđe odabiru STEM zanimanja. Djelomično objašnjenje može se pronaći u socio-kulturalnim čimbenicima, poput rodnih stereotipa. Naime, postoje općenita vjerovanja da su dječaci nadareniji za prirodoslovlje i matematiku i da su ta područja prikladnija za dječake nego za djevojčice (Cvencek, Meltzoff, & Greenwald, 2011) . Istraživanja su pokazala kako su takva vjerovanja prisutna kod roditelja, učitelja i samih učenika te da dovode do smanjenja interesa za STEM zanimanja i odabira STEM zanimanja kod žena (Cvencek i ostali, 2011; Frome & Eccles, 1998) .

Literatura

Cvencek, D., Meltzoff, A. N., & Greenwald, A. G. (2011). Math–gender stereotypes in elementary school children. Child Development, 82(3), 766–779.

Frome, P. M., & Eccles, J. S. (1998). Parents’ influence on children’s achievement-related perceptions. Journal of Personality and Social Psychology, 74(2), 435–452.

Mullis, I. V. S., Martin, M. O., & Loveless, T. (2016). 20 years of TIMSS: International trends in mathematics and science achievement, curriculum, and instruction. Chestnut Hill, MA: Boston College, TIMSS and PIRLS International Study Center.

National Science Board, . (2016). Science and engineering indicators 2016. Arlington, VA: National Science Foundation.

Mirta Blažev

Mirta Blažev je studentica na doktorskom studiju psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s istraživačkim interesima vezanim uz psihologiju obrazovanja, specifičnije STEM problematiku. Sudjeluje na longitudinalnom projektu vezanom uz STEM problematiku (JOBSTEM projekt) i na projektu Poticanje profesionalnog razvoja osnovnoškolaca na institutu društvenih znanosti Ivo Pilar.