„Kud’ svi, tud’ i ja“: Normativni socijalni utjecaj

Zamislite da se nalazite u sljedećoj situaciji: Na tulumu ste u društvu nekoliko prijatelja i poznanika, dosta ste popili, umorni ste i želite ići kući. Dolazi jedan od poznanika i nosi dvije neotvorene boce pića. Svi okupljeni ga pozdravljaju gromoglasnim pljeskanjem i bodrenjem i pružaju mu prazne čaše te im on kreće točiti piće. Zatim se okreće prema Vama i iznenađeno upita „Gdje je čaša?!“. U tom trenu pažnja svih u sobi je usmjerena prema Vama i Vi odlučujete uzeti čašu koju ste netom prije odložili na stol i ipak nastavljate piti s ostatkom društva.

Sasvim sigurno ste se nebrojeno puta u životu našli u sličnim situacijama, u kojima ste prilagodili ili promijenili vlastito ponašanje kako biste se svidjeli drugima, čak i kada ste bili svjesni da Vaše ponašanje možda nije „ispravno“. U toj situaciji na Vas je djelovao normativni socijalni utjecaj, koji nas navodi da postupamo u skladu s nepisanim pravilima ponašanja – društvenim normama, kako bismo ispunili očekivanja drugih i kako bi nas drugi prihvatili (Aronson, Wilson, & Akert, 2005) . Svjesni smo da nas, ako se ponašamo drugačije od većine ljudi, očekuju reakcije neodobravanja i neprihvaćanja. Ljude koji se ne ponašaju u skladu s normama doživljava se kao različite i problematične. Stoga se, kako ne bismo bili „crne ovce“ ili „čudaci“, većina nas ponaša u skladu s normama. Budući da smo po prirodi „društvena bića“ (npr. pokazuje se da dulji period društvene izolacije ima negativne posljedice po psihološko zdravlje ljudi), biti prihvaćen od strane drugih nam je izrazito važno.

Brojni su primjeri normativnog utjecaja u svakodnevnom životu. Ljudi prilagođavaju stil odijevanja ili tjelesni izgled trenutnim društvenim trendovima. Snažne su i norme za verbalnu (npr. korištenje popularnih riječi slenga) i neverbalnu komunikaciju (npr. „prikladna“ udaljenost od sugovornika u razgovoru), a u novije vrijeme on-line komunikacije norma je biti član različitih društvenih mreža (npr. Facebook ili Instagram). Uobičajeno je i priklanjanje vršnjačkim normama kod adolescenata u pogledu konzumiranja alkohola, pušenja ili drugih rizičnih ponašanja.

Istraživanja su pokazala da smo u nekim situacijama skloniji podleći normativnom utjecaju. Više ćemo se priklanjati normama ako se nalazimo u većoj grupi, kada je ostatak grupe jednoglasan, kada smo u grupi jako međusobno povezani i/ili kada je sadržaj norme jako važan za grupu (Asch, 1955; Latané, 1981) . Status u grupi također ima utjecaja, pa su pojedinci s nižim statusom u grupi skloniji prikloniti se mišljenju većine. Utvrđeno je da podložnost normativnom utjecaju ovisi i o nekim karakteristikama pojedinca (Breckler, Olson, & Wiggins, 2006) : osobe nižeg samopoštovanja, s manjom potrebom za autonomijom i/ili osobnom kontrolom su sklonije priklanjati se normama. Žene se nešto češće priklanjaju normama od muškaraca, što je vjerojatno rezultat toga što su djevojčice odgajane da budu podržavajuće, a dječaci da budu nezavisni (Eagly, 1987) . Također, ljudi u istočnjačkim kulturama se češće priklanjaju normama budući da te kulture pridaju veću važnost grupi u odnosu na pojedinca.

Napomena: Ovaj tekst je skraćena verzija teksta Löw, A. (2015). Kud’ svi, tud’ i ja: Konformiranje. U: M. Tonković Grabovac, U. Mikac i T. Vukasović Hlupić (ur.), Psihofestologija: Ovo nije samo još jedna knjiga iz popularne psihologije. Zagreb: FF press.

Literatura

Preporučena literatura

Cialdini, R. B. (2007). Utjecaj: Znanost i praksa. Zagreb: Mate.